Pred vama se nalazi zbornik radova poštovatelja djelovanja i promišljanja Ive Maroevića, osnivača Katedre za muzeologiju i studija muzeologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, dugogodišnjeg poslenika i direktora Restauratorskog zavoda Hrvatske te istraživača i kritičara arhitektonske spomeničke baštine, posebice u Zagrebu. Spomen-knjiga nastajala je u iznimno pozitivnom ozračju i zajedništvu, iako se kritičkog promišljanja i pisanja, upravo na tragu djelovanja profesora Maroevića, nismo odrekli. U knjizi su dvije sadržajne cjeline. Prva je ona koja se tiče informacijskih znanosti i nadasve muzeologije kao jedne od njenih mlađih grana. Njeno smo knjižno tkivo započeli razvijati prilogom dugogodišnjeg profesora Odsjeka za informacijske znanosti prof. dr. Božidara Tepeša (uz suradnju mr. sc. Ivana Mijića) koji je, koristeći postavke statistike, dao relevantno viđenje profesorova znanstvena doprinosa spomenutom području i grani. Potom slijedi opsežan i zanimljiv članak prof. dr. Miroslava Tuđmana o javnim spomenicima kao precizno organiziranim ambijentalnim društvenim porukama. Kao svojevrsni uvod u još specifičnije muzeološke radove poslužio je ranije objavljeni nekrolog profesoru iz pera predsjednika Međunarodnog odbora za muzeologiju (ICOFOM), ICOM-a i ravnatelja Muzeja hrane u Veveyu dr. sc. Martina R. Schärera (Museum Aktuell, ožujak 2007., str. 7). Riječ je o sažetom prikazu najvažnijih profesorovih muzeoloških postavki te dokazu njihove međunarodne recepcije. Iza njega slijede radovi povezani ponajviše teoretskom razinom muzeologije i složeni abecedno po autorima. Prvi je Darko Babić s hommageom profesoru u obliku promišljanja o znanosti o baštini kao suvremenoj krovnoj disciplini koja bi obuhvatila sve dosadašnje napore uspostavljanja teorijskih podloga za razumijevanje baštine. Prati ga zanimljiv i provokativan prilog dr. sc. Dragana Bulatovića, inače velikog profesorovog poštovatelja, o razumijevanju muzeologije kao hermeneutike i to preko muzealnosti, za mnoge jednog od najdvojbenijih pojmova discipline. Tu je i rad prof. dr. Žarke Vujić koji, premda govori samo o analizi jednog aspekta profesorova sustava muzeologije, dodiruje i samu definiciju muzeologije i već spomenutu muzealnost. Ova sadržajna grupa završava prilogom dr. sc. Gorana Zlodija, kojem se u središtu interesa našao pojam i tipologija medija u okolišu muzeja i srodnih ustanova te promjena njegove uloge u okružju informacijskih tehnologija. Prilog prof. dr. Tomislava Šole, opsežan i iscrpan u smislu ocrtavanja vještina, obrazovanja i preporučenog djelovanja pripadnika baštinske profesije, nalazi se u grupi onih koje smo povezali prilozima koji se tiču praktičnih iskustava. Osobito nam je drago da se ovdje našao svojim člankom o izlučivanju iz fundusa dr. sc. Christian Müller Straten, izdavač njemačkog strukovnog časopisa Museum Aktuell, ali i profesorova priručnika o muzeologiji na engleskom jeziku. Jednako tako ponosni smo da smo dobili priloge i podršku možda dvoje najvećih profesorovih prijatelja i sudruga iz muzejske zajednice u Hrvatskoj. Mislimo pri tom na Nadu Premerl, muzejsku savjetnicu iz Muzeja grada Zagreba. Ona je u ovoj knjizi nazočna pričom o iskustvu rada na izložbi o potoku Medveščaku. Dr. sc. Davor Mandić, pak, načinio je opsežan tekstualni omnibus sastavljen od triju baštinskih regionalnih problema u čijem je rješavanju sam sudjelovao, a pomagao mu na različite načine i u različitom opsegu i naš profesor. U drugom se dijelu spomenice nalaze radovi vezani za konzervatorske teme. Slijedeći profesorove interese i njegovo viđenje budućnosti struke unutar sveučilišnih krugova, radove trinaestoro autora podijelili smo u tri skupine. Prvu, posvećenu praktičnim problemima i aktualnim temama u konzerviranju, započinje rad prof. dr. Ive Babića, koji se kritički osvrće na mijene u urbanom ambijentu grada Trogira. Uz dva komemorativna napisa o iskustvu praktičnoga rada u zaštiti istarskih spomenika dr. sc. Marijana Bradanovića i razaranju vrijedne židovske baštine u tekstu arhitekta Zlatka Karača, cjelina je zaključena zapisima uglednih pisaca o konzerviranju, prof. dr. Tomislava Marasovića i dr. sc. Stanka Piplovića. U drugoj skupini nalazimo tri teksta u kojima se na teorijskoj ravni tumače praktični problemi zaštite graditeljskog naslijeđa. Ovdje će čitatelj pronaći rasprave o mogućnostima inventarizacije spomenika (rad mr. sc. Lane Križaj o tezaurusu graditeljske baštine), percepciji moderne arhitekture (rasprava dr. sc. Tomislava Premerla, u kojoj se čitatelju ponovo nameće paradoks zapuštenosti baštine koja nam je vremenski najbliža) i o praktičnim problemima rekonstrukcije ratom oštećenih sakralnih spomenika gotovo zaboravljene Banovine, o čemu čitamo u članku arhitekta Davora Salopeka. Konačno, treću skupinu konzervatorskih tema čine radovi koji možda najmanje korespondiraju s angažmanom profesora Maroevića u konzerviranju. Premda je u svom konzervatorskom djelovanju znatno veću pozornost pridavao ocjenjivanju praktičnih problema zaštite, davanju promišljenih savjeta i koncipiranju teorijskih modela za percipiranje, razradbu i praktični rad na pokretnoj i nepokretnoj baštini, profesor Maroević je u svom sveučilišnom radu poticao i historijsko istraživanje djelovanja europskih i hrvatskih konzervatora. U tome je vidio ideju predaje i postojanosti djelovanja na zaštiti spomenika, u čemu se Hrvatska može staviti uz rame većim europskim zemljama. Posljednji je odjeljak stoga posvećen radovima s historijskom tematikom. Ona obuhvaća početke ustroja konzervatorskih službi u našoj zemlji, o čemu piše dr. sc. Marko Špikić u monografskom članku o antikvaru i konzervatoru Josipu Čobarniću, potom proces inventarizacije i pravne zaštite unutar Austro-Ugarske Monarhije na primjeru konzervatora Aloisa Hausera, o čemu piše Franko Ćorić, kao i problematiku odnosa prema ambijentu zagrebačkoga Kaptola u djelu arhitekta Viktora Kovačića, o čemu združenim snagama pišu prof. dr. Zlatko Jurić i mr. sc. Martina Strugar. Osvrt na važan, ali nedovršen projekt očuvanja i prezentiranja srednjovjekovnog plemićkog grada Garića u radu poznatog hrvatskog konzervatora Drage Miletića upotpunjuje ovu cjelinu. Prilagođeno iz "Riječi Uvodnika"